Ana Lakić za Forbes BiH: Ne trebamo se predstavljati kao jeftina turistička destinacija
Svjetska turistička organizacija Ujedinjenih nacija (UNWTO) još 2020. godine izdvojila je Bosnu i Hercegovinu kao jednu od tri turističke destinacije u svijetu sa potencijalom rasta. Pet godina kasnije, turistički sektor u BiH suočava se sa brojnim izazovima, od sive ekonomije, fragmentirane evdencije posjeta do nedovoljnih ulaganja.
Prema posljednjim zvaničnim podacima Agencije za statistiku BiH u periodu januar – novembar 2025., turisti su ostvarili 1.845 hiljada posjeta, što je tek 0,1% više u odnosu na isti period 2024. godine. Istovremeno, opći dojam na terenu, u oba bh. entiteta, sugerira da je broj turista u porastu. No, ostavimo li subjektivne utiske po strani, nameće se pitanje: jesu li ovi podaci znak zasićenja tržišta, da li su potrebni novi turistički proizvodi i koliko BiH uopće razvija i unapređuje svoju ponudu kako bi turizam postao snažniji pokretač ekonomije?
O ovim pitanjima za Forbes BiH razgovaramo sa Anom Lakić, rukovodiocem Odjeljena za razvoj u Turističkoj organizaciji Republike Srpske (TORS).
Nakon pandemije imali smo snažan oporavak
„Definitivno, sve što ste naveli stoji. Iako još nemamo sve zvanične podatke, u 2025. godini zabilježen je manji rast u odnosu na 2024., 2023., pa čak i 2022. godinu, koja je bila jedna od najboljih. Nakon pandemije imali smo snažan oporavak, u skladu s evropskim i svjetskim trendovima, sa stopama rasta između sedam i 14 posto. Sada je, međutim, primjetan pad dinamike, i u dolascima i u noćenjima“, kaže Lakić.
Dodaje da će Republika Srpska u 2025. godini ostvariti blago povećanje, ali znatno ispod nivoa iz prethodnih godina.
„Zbog toga je neophodno razvijati nove turističke proizvode – kako bismo privukli nove goste, ali i zadržali one koji nam tradicionalno dolaze. Istovremeno, turizam u BiH zahtijeva znatno veća ulaganja da bismo mogli razvijati kvalitetnu ponudu, ne samo u gradovima i banjskim centrima koji nose najveći promet, već i u ruralnim područjima koja nismo dovoljno razvili”, ističe Lakić.
Naglašava kako je ponuda kulturnog turizma najmanje razvijena.
„Daleko najmanji broj kulturno – turističkih atrakcija smo valorizovali, tako da tu možda i gubimo najveći broj turističkih posjeta, pa samim tim i prihod od turizma“, govori ona.
Preciznih podataka o prihodima iz turizma na nivou BiH nema.
Lakić pojašnjava kako se u RS-u u obzir uzimaju prihodi koji se vode iz djelatnosti koje pružaju usluge smještaja, pripreme hrane, tj. hotelijerstva i ugostiteljstva. U prihod se računaju i saobraćaj, turističke agencije, kao i administrativne pomaćne usluge.
Podaci o prihodima
„Ukupan prihod u 2024. godini u Republici Srpskoj je iznosio 278 miliona. Dakako, da je prihod daleko veći zato što moramo da računamo i neke druge indirektno povezane djelatnosti sa turizmom koje turisti koriste kada dolaze. Imamo podatke koji su na nivou FBiH i RS, koji se objedinjuju na nivou statistike Bosne i Hercegovine, ali mislim da ukupne podatke o prihodu mi zapravo nikad ne dobijemo, zato što ne uračunamo sve ono što turizam privlači, a to su sve ostale djelatnosti kao što su taksi službe, pekare, kafići, benzinske pumpe…, znači, sve ono što turisti konzumiraju u zemlji zapravo bi trebalo da čini prihod od turizma“, kaže Lakić.
Ona napominje kako očekuje da će centralni informacioni sistem koji je Ministarstvo trgovine i turizma RS pokrenulo, u ovom entitetu od ove godine donijeti preciznije i mjerodavnije podatke koji se tiču kako broja turista, motiva dolaska, ali i informacija o tržištima sa kojih se ostvaruju turističe posjete.
Kao pozitivan trend ističe i privatne inicijative širom Bosne i Hercegovine, gdje privrednici posljednjih godina sve više ulažu, kako u smještajne kapacitete, tako i u unapređenje turističke ponude.
„Imamo i primjere nekih lokalnih zajednica koje ulažu razvoj turističkih proizvoda. Gacko je nedavno napravio jedan zip line, za malu opštinu, to je značajno, u pogledu unapređenja ponude. Također, imamo primjere ministarstava na nivou Federacije koja su izdvajala sredstva za različita turistička ulaganja”, kaže Lakić, dodajući da privatni sektor pokazuje visok stepen angažmana, ali je neophodno da ga država prati, prije svega kroz ulaganja u infrastrukturu potrebnu za razvoj smještajnih kapaciteta i cijelih destinacija unutar opština i gradova.
Iz budžeta tek 1 %
Iako je ocijenjen kao jedna od najperspektivnijih grana privrede u BiH, samo jedan posto budžetskih sredstava se izdvaja u turistički sektor.
Da su potrebna daleko veća ulaganja konstatuje i Lakić, jer napominje, turizam zahtijeva kako infrastrukturna ulaganja entitetskih vlasti, lokalnih zajednica, tako i podršku pojedincima privatnog sektora koji već ulažu u ovu granu, kako bi ih se pratilo u investicijama i time ubrzao razvoj turizma i turističke ponude.
Naglašava i da je za kvalitetno pozicioniranje BiH na ciljnim tržištima neophodno osigurati adekvatna sredstva za promociju.
“Turizam bi trebao biti među tri privredne grane u državi koje su vodeće i koje rastu iz godine u godinu. Sektor raste u svijetu, raste i kod nas i ne smijemo dozvoliti stagnaciju. To znači da turizam mora biti ozbiljnije shvaćen i znatno snažnije podržan kao privredna grana”, naglašava ona.
Tržišta se mijenjaju, navike potrošača također. Tursti traže drugačija, autentična iskustva. BiH svojim geografskim položajem, netaknutom prirodom, bogatom kulturom, tradicijom…, ima prostor da se snažnije pozicionira upravo u toj turističkoj niši.
BiH u odnosu na susjedne zemlje
“Turističku ponudu moramo razvijati kroz iskustva kojima smo bogati – kultura, tradicija, gastronomija i ruralna područja su ono u čemu Bosna i Hercegovina može da parira ostalim državama kao i aktivan odmor koji smo već u određenoj mjeri razvili. Ipak, taj segment je potrebno dalje razvijati i ulagati u infrastrukturu kako bismo bili konkurentni kako Sloveniji tako i Hrvatskoj koja se okreće i tom vidu turizma, ali i ostalim državama. Turistička potražnja danas se zasniva gotovo isključivo na autentičnim iskustvima i upravo u tom pravcu moramo oblikovati našu ponudu“, govori Lakić.
U odnosu na susjedne zemlje, BiH prate manji brojevi.
„Imamo manji broj smještajnih kapaciteta, noćenja i dolazaka. Neophodno je privući dio turista koji već borave na primorju i zadržati ih duže u zemlji. Trenutno se njihov boravak uglavnom svodi na jednodnevne izlete, a cilj bi trebao biti da im ponudimo sadržaje zbog kojih će ostati barem jedno ili dva noćenja, čime bi se ostvarili veći prihodi“, navodi Lakić
Turistička organizacija Republike Srpske (TORS) analizirala je utjecaj sive ekonomije, odnosno neprijavljivanja turista, na ukupne ekonomske gubitke u ovom bh. entitetu.
“Ranije, radeći analizu broja ležajeva koji su se reklamirali putem raznih web stranica,pokazalo se da ih je više od 50% u sivoj zoni. S obzirom na rast privatnog izdavanja stanova, pretpostavljamo da je i danas odnos sličan – oko 50 posto prijavljenih i 50 posto neprijavljenih gostiju.
Ključno je pronaći mehanizme kontrole, kako bismo kao i države u okruženju mogli prilikom izlaska ljudi iz države da kontrolišemo da li su bili prijavljeni dok su boravili u zemlji. Međutim, taj oblik kontrole i dalje izostaje, tako da samim tim i nema neke veće provjere, sem inspekcijske, da li je neko bio prijavljen ili nije”, govori naša sagovornica.
Siva zona
Izražava nadu da će novi informacioni sistem u Republici Srpskoj doprinijeti većem broju prijavljenih turista i realnijim statističkim podacima u ovom entitetu.
„I dalje će, nažalost, postojati dio neprijavljenih gostiju, kao što je bio slučaj i ranije, a upravo tu nastaju veliki gubici za sve turističke destinacije“, zaključuje ona.
Sudeći prema broju turističkih posjeta, može se zaključiti da se BiH dominantno oslanja na nekoliko tržišta. Prema posljednjim zvaničnim podacima BiH naviše posjećuju turisti iz Srbije, Hrvatske i Turske, dok u manjem procentu dolaze i gosti iz Saudijske Arabije, Slovenije, Njemačke, Kine, Sjedinjenih Američkih Država, Italije i Poljske.
Kako domaćim turistima vlastitu zemlju učiniti atraktivnijom za odmor u sezoni, ali i van nje, te kako u većem broju privući turiste sa tržišta koja troše više i na određenoj destinaciji ostaju duže, Lakić odgovara:
“Što se tiče domaćih turista, mislim da je korona te stvari malo popravila na bolje. Ljudi su krenuli da istražuju destinacije kako u bližim opštinama, u kojima žive, tako i dalje, širom zemlje. Broj domaćih turista se povećao. Vaučeri su značajno doprinijeli tom trendu, kako u Republici Srpskoj, tako i u Federaciji BiH. Smatram da je trenutni obim domaćeg turizma zadovoljavajući i da stanje nije onoliko loše koliko se percipira. Dio posjeta vjerovatno ostaje neprijavljen, ali ukupno gledano, domaći turizam bilježi rast”, kaže ona.
Diverzifikacija ponude
Kada je riječ o diverzifikaciji ponude, ističe da je ključno da se ona prilagodi ciljnim tržištima.
“Ponuda se mora kreirati na osnovu istraživanja tržišta, a zatim jasno komunicirati kroz različite promotivne kanale. I dalje koristimo tradicionalne oblike promocije, poput sajmova, B2B radionica i konferencija, ali se sve više ulaže u digitalni marketing, kako u Federaciji BiH, tako i u Republici Srpskoj“, kaže Lakić.
Jedan turista, pojašnjava naša sagovornica, u BiH troši u prosjeku između 150 i 200 dolara.
BiH je ranije bila konkurentnija cijenama, što je dijelom moglo utjecati na veći broj dolazaka.
“Definitivno ne trebamo da se predstavljamo kao jeftina destinacija, samo moramo da kreiramo turističku ponudu na način da turista zauzvrat dobije ono što plati, a to je prvenstveno dobra usluga i autentično iskustvo”, govori Lakić i odgovara da li tržištu BiH treba više hotela sa pet zvjezdica kako bi unaprijedila i luksuznu ponudu i sadržaj.
Najbolja turistička politika je više ulaganja u sektor
“Treba i toga, nemamo mnogo hotela sa pet zvijezdica, to su male brojke, određeni broj turista traži hotele sa pet zvijezdica i prvenstveno im je to razlog zašto dolaze negdje. Međutim, osim luksuznih hotela, potrebni su i glamping objekti, kao i autentični smještaji u ruralnim sredinama, kako bismo imali raznovrsnu ponudu smještajnih kapaciteta širom zemlje te se prilagodili svim vidovima potražnje.”
Snažnija ulaganja u sektor, naša sagovornica vidi kao najvažniju turističku politiku u ovom trenutku.
“Što veća ulaganja obje entitetske vlasti u turizam, da se turizam shvati kao privredna grana koja može da vodi ekonomiju. Turizam definitivno to jeste i zaslužuje to mjesto, ali neophodno je da više ulažemo u sektor, kako u sam razvoj, tako i u promociju. Važno je da znamo da današnji turista ne očekuje savršene uslove, ne očekuje da imamo nešto što nemamo, ali je najvažnije da je infrastruktura razvijena i usluga dobra”, govori ona, posebno naglašavajući značaj zaštite prirode.
Turisti nam ne trebaju gledati deponije
“Moramo više da vodimo računa o tome, jer ne želimo da nam turisti, kada odu negdje u neteknutu prirodnu sredinu ili ambijent, gledaju deponiju i smeće.
Definitivno te stvari moramo riješiti kao preduuslov razvoja turizma u zemlji i moramo se okrenuti ka smanjenju broja različitih energetskih projekata na malim rijekama koje definitivno ne idu u korist turizmu. Rijeke su nešto čime smo bogati, rijeke su nešto čime se ponosimo u cijeloj zemlji i moramo kao takve da ih čuvamo i predstavljamo kao turističku ponudu. Tako da moramo da se opredijelimo za turizam sa više aspekata i da krenemo da gradimo turističku ponudu kako treba, zaključuje Lakić.
Kompletan intervju sa Anom Lakić za Forbes Magazin pogledajte u nastavku.
